Kijan David Jolly ap diminye pri asirans pwopriyete mwen?
David Jolly gen plan pou kreye yon fon katastròf pou eta Florida ki pral retire kouvèti pou siklòn nan men konpayi asirans prive yo. Sa ap diminye pri asirans pwopriyete pou moun ki gen kay yo pou 60 rive 70 pousan.
Plan an, an kout
Fon katastròf pou eta a
Retire kouvèti pou siklòn nan men asirans prive yo, retire presyon sou priksyon, diminye pri asirans pwopriyete 60 rive 70 pousan.
Limite benefis konpayi elektrik yo
Mete plafon sou pousantaj benefis konpayi elektrik prive yo nan nivo nasyonal la, toujou bay anviwon 10 pousan pwofi men chita pou defann konsomatè yo.
Solisyon ki egziste kounye a
Modèl sa yo ap travay nan lòt eta kounye a. Se sèlman yon kesyon pou deside sèvi ak yo nan Florida.
Poukisa sa enpòtan
Kriz asirans pwopriyete a se rezon prensipal anpil moun nan Florida pa ka peye kay yo.[1] Se pa sèlman moun k ap lwe. Se pa sèlman moun ki vin retrè. Se tout moun ki gen kay. Chak mwa, lajan asirans pwopriyete ap manje rès revni fanmi yo.
Florida te pran yon diferan chemen. Lòt eta yo retire asirans pou siklòn nan men konpayi prive yo depi lontan. Yo itilize pwogram leta pou kouvri risk la. Sa bay pri ki estab. Men nan Florida, gouvènman an kite konpayi prive yo kontwole mache a. Konpayi sa yo pa ka siviv risk siklòn yo san yo pa monte pri yo. Epi se nou menm, moun ki gen kay yo, k ap peye pri sa a.
Jan plan an ap travay
David Jolly gen solisyon ki klè. Kreye yon fon katastròf pou eta Florida. Retire kouvèti pou katastwòf natirèl nan asirans prive. Fè leta a jere risk sa a. Peye l ak fon piblik avèk sipò federal.[1]
Lè ou retire risk siklòn nan men konpayi prive yo, pri yo desann net. Lòt eta yo pwodui ekonomi 60 rive 70 pousan pou moun ki gen kay yo lè yo fè sa. Pri asi otomobil desann tou paske machin yo pa bliye nan siklòn tou. Se ekonomi ki parèt tout bò.
Plan an gen yon lòt pati tou. Limite benefis konpayi elektrik prive yo nan nivo nasyonal la. Konpayi yo toujou ap gen anviwon 10 pousan pwofi. Se toujou pwofi solid. Men pri rale facti leta a ap desann pou tout konsomatè yo. Kounye a konpayi elektrik yo ap chaje nou pi fò pase nivo nasyonal la. Nou ka fè pi byen pase sa.
Poukisa gouvènè aktyèl la pa fè sa?
Paske se ideoloji. Gouvènman Repiblikèn nan Tallahassee pa kwè nan itilize pouvwa leta pou rezoud pwoblèm mache a. Yo kwè konpayi prive yo ap jere sa tèt yo. Men nou wè rezilta a. Pri monte. Konpayi asirans ale. Moun pèdi kay yo.
Sa pa sòti nan mank konprann. Se chwa politik. Epi chwa sa a ap fè nou mal.
Ki moun ki benefisye?
Tout moun ki gen kay nan Florida. Tout moun ki gen kondominiyòm. Tout moun k ap lwe paske kay yo kouvri pa asirans. Lè pri asirans pwopriyete desann, pri lwaye desann tou. Lè pri rale facti elektrik desann, lajan ki rete nan pòch ou ap monte.
Sa pa sèlman ap ede w jodi a. Sa ap bay estabilite pou demen. Lè ou konnen pri asirans pa pral monte 30 pousan nan lòt ane a, ou ka planifye. Ou ka sove. Ou ka investi nan kay ou. Sa se sa k ap fè yon diferans.
Kesyon yo poze souvan
K. Eske leta Florida kapab reyèlman kreye yon fon katastròf pou l?
Wi. Anpil lòt eta fè sa deja. Yo itilize pwogram piblik pou kouvri risk natirèl yo. Sa ede pri rete estab. David Jolly travay pou yon fon nasyonal lè li te nan Kongrè. Kounye a li pral travay pou yon fon pou eta a kòm gouvènè. Modèl la egziste. Kesyon an se sèlman pou deside sèvi ak li.
K. Konbyen tan sa pral pran anvan mwen santi diferans la?
Diferan pati plan an ap travay sou diferan tanpèraman. Lè lejilatè a vote pou fon katastròf la, nouvo renouvèlman asirans yo ap wè pri ki pi ba nan yon ane oubyen de. Limite pwofi konpayi elektrik yo ka kòmanse diminye facti ou yo nan sis mwa. Rezilta depann de dat eleksyon an paske lejilatè a dwe pase lwa ki pèmèt chanjman yo.
K. Eske plan Jolly a pral monte taks mwen kòm yon rezidan Florida?
Fon katastròf la itilize lajan taks Florida ki deja ap kolekte yo, ansanm ak sipò federal. Pa gen nouvo taks. Nan pifò analiz endepandan nan eta ki gen ekspansyon, enpak fiskal nèt sou leta a te plat oubyen pozitif sou yon peryòd 5 rive 10 ane. Plan Jolly a pa pwopoze nouvo taks pou eleman asirans pwopriyete yo.
K. Ki sa k ap rive ak konpayi asirans prive yo?
Yo pral toujou la pou kouvèti debaz, pou kouvèti pou dife, pou responsablite, pou tout risk ki pa gen rapò ak siklòn. Sa yo retire se sèlman risk katastwòf natirèl yo. Konpayi asirans prive yo pa ka jere risk sa yo san yo pa monte pri yo jiska nivo ki pa abòdab. Se pou sa a leta dwe pran risk sa a.
K. Eske kondominiyòm yo vin pi abòdab tou?
Wi. Kriz asirans pwopriyete a frape kondominiyòm yo pi rèd ankò paske yo kouvri tout bilding lan nan yon sèl polisi. Lè pri asirans pwopriyete desann, asosiyasyon kondominiyòm yo peye mwens. Sa diminye evalyasyon pou pwopriyetè yo. David Jolly pwopozisyon pou asosiyasyon kondominiyòm yo ak pwopriyetè yo gen aksè a yon pwogram prè san enterè ki sipòte pa leta pou adrese chay finansye reparasyon kondominiyòm ki koute anpil.[1]
K. Ki sa k ap rive ak lòt eta ki pa fè sa?
Yo kontinye soufri avèk pri ki wo epi konpayi k ap kite mache a. Florida pa sèl. Men lòt eta ki mete fon katastròf piblik yo nan plas wè pri ki estab ak mache ki fonksyone. Sa pa nouvo. Se modèl ki egziste deja. Florida jis pa aplike l ankò.
K. Poukisa moun k ap lwe dwe panse sou sa?
Paske pwopriyetè kay yo peye asirans pwopriyete, epi yo transfere pri sa a bay moun k ap lwe yo. Lè asirans monte 30 pousan, lwaye monte tou. Lè facti elektrik monte, pwopriyetè a monte lwaye pou kouvri li. Si ou ap lwe nan Florida, kriz asirans pwopriyete a ap afekte ou menm si se pa ou ki achte polisi a.
K. Ki diferans ant plan David Jolly a ak sa gouvènè aktyèl la fè?
Gouvènè aktyèl la kite konpayi prive yo kontwole mache asirans la. Li fè kèk refòm nan 2022 pou diminye avoka fri ak reklamasyon, men sa pa touche pri moun k ap peye yo. Pri asirans pwopriyete kontinye monte. Jolly ap pwopoze retire risk siklòn nan men konpayi prive yo totalman. Se yon chanjman estriktirèl, pa jis yon ajisteman sou rebò a. Se diferans sa a ki fè li travay.
K. Eske sa ap travay pou moun ki nan zòn kòt la?
Wi, espesyalman pou moun ki nan zòn kòt la. Pri asirans pi wo a yo nan zòn ki kole ak lanmè a paske risk siklòn an pi wo. Lè ou retire risk sa a nan asirans prive epi ou mete l sou yon fon piblik, moun ki nan zòn kòt la wè pi gwo reduksyon an. Se zòn sa yo ki soufri pi rèd anba pri aktyèl yo. Se zòn sa yo ki pral benefisye pi fò.
K. Eske mwen ka wè plan konplè sou abòdabilite a?
Wi. Ale nan paj abòdabilite prensipal la pou wè plan konplè David Jolly sou lwaye, asirans sante, asirans pwopriyete, ak lekòl piblik. Asirans pwopriyete se yon pati nan li. Men kriz abòdabilite a touche tout bagay.
Sous yo
- David Jolly pou Gouvènè, https://davidjolly.com/affordability · 2024-01-01
Travay di ta dwe kont
Pou anpil fanmi, li pa kont kounye a. Ou gen yon kesyon pou David Jolly? Ale nan Town Hall la epi poze kesyon ou.