Ki jan David Jolly ap ede fanmi Florida peye manje yo pi bon mache?
David Jolly konnen pri manje ap tiye fanmi Florida. Plan li gade pri ki fè moun soufri: asirans pou kay, kouran elektrik, asistans sante. Lè w bese pri sa yo, moun gen lajan pou yo achte manje.
Plan an, an kout zye
Bese pri asirans
Kreye yon fon katastwòf leta pou retire asirans kont siklòn nan men konpayi prive, sa ap bese pri asirans pou moun ki gen kay yo 60 pou 70 pousan.
Ralanti ogmantasyon kouran
Mete yon limit sou pwofi konpayi elektrik yo pou yo pa ka monte pri san rezon.
Elaji Medicaid
Pèmèt plis Floridyen jwenn asistans medikal san yo pa peye, pou yo pa oblije chwazi ant manje ak doktè.
Poukisa sa enpòtan
Travay di pa kont ankò. Nan tout Florida, moun kap travay toujou pa ka peye manje yo. Pa ke yo pa travay. Men lajan yo prale anvan yo fin peye kay la ak asirans la ak kouran an. Ki lè ki rete pou yo achte manje, li pa sifi.
Gen kèk moun ki rele sa kriz ki moun kap peye. Men pou anpil fanmi, sa ale pi fon pase sa. Se yon kriz ekonomik.
Kote lajan an ale
Pri asirans pou kay ap kraze moun. Pri kouran elektrik ap monte san limit. Moun ap chwazi ant yo peye doktè oswa yo achte manje pou timoun yo. Sa pa rezon. Nan yon peyi rich tankou sa a, moun pa dwe ap chwazi ant yo manje oswa yo ale lopital.
Chak dola ou sove sou asirans oswa kouran, se yon dola ki ka achte manje pou fanmi ou. Men se konsa plan David Jolly travay. Li pa mande, "ki jan nou ka bese pri manje?" Li mande, "poukisa fanmi sa a pa gen lajan pou yo achte manje?"
Apwòch la
Kòm gouvènè, David Jolly ap goumen pou kreye yon fon katastwòf leta ki retire kouvèti pou siklòn nan men konpayi asirans prive yo. Sa ap lakòz yon ekonomi de 60 pou 70 pousan pou moun ki gen kay. Prèske 10,000 dola pa ane pou anpil moun. Lajan sa a ka achte manje pou yon fanmi pandan yon ane.
Li ap mande lajislati mete yon limit sou kantite pwofi konpayi kouran elektrik yo ka fè, jis nan nivo mwayèn nasyonal la. Toujou kèk 10 pousan retounen pou konpayi yo, men pa sou do konsomatè yo. Lè ou bese fakti kouran an 20 oswa 30 dola chak mwa, sa fè yon diferans.
Epi li ap elaji Medicaid pou kouvri anviwon 266,000 Floridyen ki twò pòv pou yo achte asirans men ki pa kalifye pou Medicaid jan li ye kounye a. Gouvènman federal ap peye 90 pousan nan depans sa yo. Lè moun gen asirans sante, yo pa ap oblije chwazi ant yo peye doktè oswa yo achte manje.
Se pa pri manje ki bezwen bese. Se tout lòt pri yo ki bezwen sispann vòlè lajan moun yo.
Kesyon yo poze souvan
Q. Ki jan bese asirans ap ede m achte manje?
Chak dola ou sove sou asirans, se yon dola ou ka depanse nan magazen manje. Anpil fanmi Florida ap peye 8,000 pou 12,000 dola pa ane pou asirans pou kay. Yon fon katastwòf leta ap bese sa a 60 pou 70 pousan. Pou yon fanmi kap peye 10,000 dola, sa vle di 6,000 pou 7,000 dola yo sove. Sa se 500 pou 600 dola chak mwa. Lajan sa a ka achte manje.
Q. Eske pri manje pa monte akòz enflasyon?
Wi, pri manje te monte atravè peyi a. Men sa ki fè soufrans an pi rèd nan Florida, se ke tout lòt pri yo monte tou. Asirans pou kay, kouran, lwaye, tout bagay ap monte an menm tan. Lè ou peye 500 dola plis chak mwa jis pou ou jwenn lojman ak kouran, li pa gen lajan ki rete pou manje. Se konsa plan an travay. Li pa eseye kontwole pri manje dirèkteman. Li bese lòt pri yo pou ou gen lajan nan men w.
Q. Eske David Jolly ap bay lajan pou manje?
Non. Plan sa a pa bay lajan pou manje. Li pa pwogram asistans alimantè. Li bese pri lojman, asirans, kouran, ak swen medikal pou ou gen lajan pou ou achte manje pou tèt ou. Se diferan. Gouvènman federal deja gen pwogram SNAP (food stamps) pou fanmi ki bezwen asistans alimantè. Plan David Jolly se pou fè fason ou pa bezwen asistans paske ou gen lajan pou ou peye bagay ou bezwen yo.
Q. Konbyen tan pou plan sa a komanse ede m?
Sa depann de ki pati nan plan an. Yon fon katastwòf leta pou asirans ap pran kèk mwa pou lajislati vote epi kèk mwa anplis pou l kòmanse travay. Ou ka wè chanjman nan pri asirans ou nan premye ane a. Limite sou pwofi konpayi kouran ka vote epi kòmanse aplike nan yon sezon lajislati. Elaji Medicaid ka kòmanse kouvri moun nan premye ane a si lajislati apwouve li. Chanjman yo ka kòmanse vit si volonte politik la la.
Q. Eske m pral peye plis taks pou sa?
Yon fon katastwòf leta pou asirans itilize lajan taks Florida ki deja la, men li fè ekonomi pou leta paske li bay mwens lajan nan pwogram asirans kap kraze kounye a. Limite sou pwofi kouran pa mande okenn nouvo taks. Elaji Medicaid itilize lajan taks Florida ki deja kolekte avèk yon match federal 9 pou 1 (gouvènman federal peye 90 pousan, Florida peye 10 pousan). Majorite analiz endepandan nan tout eta ki elaji Medicaid jwenn enpak fiskal net se plat oswa pozitif akòz ekonomi nan lòt kote. Plan sa a pa pwopozè okenn nouvo taks pou eleman sante yo.
Q. Ki sa m ka fè kounye a si m pa ka peye manje?
Si ou bezwen èd pou manje kounye a, genyen resous ki disponib. Pwogram SNAP federal (food stamps) ede fanmi ki kalifye achte manje. Ou ka aplike sou MyAccessFlorida.com oswa rele 1-866-762-2237. Anpil kominote gen bank alimantè ak jaden kominotè ki bay manje gratis. Feeding Florida se rezo bank alimantè atravè eta a. Pou timoun, pwogram manje lekòl la bay yon manje oubyen de manje gratis oswa pri redui pou fanmi ki kalifye. Men objektif kanpay sa a se pou ou pa bezwen èd paske travay di ou peye ase pou ou achte manje pou tèt ou.
Q. Eske m kòm pwopriyetè biznis ap benefisye tou?
Wi. Lè travayè ou yo gen asirans sante, lè yo pa ap pèdi tan nan lopital akòz yo pa ka peye doktè, lè yo pa ap enkyete yo pou asirans pou kay yo, yo ka konsantre sou travay yo. Anplis, lè ou menm kòm pwopriyetè biznis ou sove sou asirans pou bilding ou a ak sou kouran, ou gen plis lajan pou ou peye bon salè. Ekonomi an travay pi byen pou tout moun lè moun gen lajan nan pòch yo. Sa pa jis èd travayè yo. Sa kreye pi bon biznis tou.
Q. Eske plan sa a pral fè magazen manje bese pri yo?
Non dirèkteman. Magazen manje mete pri yo baze sou konbyen yo peye founisè yo ak konbyen yo bezwen pou yo fè pwofi. Gouvènè pa ka jis fòse magazen bese pri yo. Men sa gouvènè ka fè, se bese tout lòt depans ou genyen pou ou gen plis lajan pou ou depanse nan magazen. Se sa plan sa a fè. Li pa eseye kontwole pri manje. Li eseye ba ou plis lajan nan men ou.
Sous yo
- Kaiser Family Foundation, https://www.kff.org/medicaid/state-indicator/federal-matching-rate-and-multiplier/ · 2024-01-01
- Kaiser Family Foundation, https://www.kff.org/medicaid/issue-brief/how-many-uninsured-are-in-the-coverage-gap-and-how-many-could-be-eligible-if-all-states-adopted-the-medicaid-expansion/ · 2024-01-01
- Sit entènèt kanpay David Jolly, https://davidjolly.com/affordability · 2024-01-01
Travay di dwe kont
Ou gen yon kesyon pou David? Ale nan Town Hall la epi poze li.